« Povratak na sadržaj Broj 4 | Godina 2015

Tomo Kovačič, prokurist TVRTKE Prosistem Graf d.o.o., Slovenija

Tomo Kovačič: Grafičkoj industriji predviđam konstantan rast na zdravim temeljima

Ako govorim iz perspektive Prosistem Grafa, Print.Fest je prvi Tectusov stručni skup na kojem ćemo sudjelovati, no s Tectusom smo surađivali i ranije, i uvijek smo bili zadovoljni. Smatramo da Komori, čije proizvode distribuiramo, zaista ima što reći na “Danima s Gospodinom Printom” s obzirom na novu tehnologiju kojom raspolaže i koja je ušla na hrvatsko tržište. To je jedan od glavnih razloga zašto želimo podijeliti tu priču sa svima.
Tvrtka za zastupanje, proizvodnju i servis Prosistem Graf d.o.o. na tržištu u cijeloj regiji slovi za poznatog i pouzdanog partnera za nabavu najsuvremenije nove i polovne grafičke opreme svjetski priznatih proizvođača. O poslovanju i planovima tvrtke, ali i stanju u grafičkoj industriji u regiji u kojoj Prosistem Graf plasira svoje proizvode razgovarali smo s prokuristom Tomom Kovačičem.

Predstavite tvrtku Prosistem Graf – tržišnu poziciju, ponudu i način na koji se nametnula kao cjeloviti partner u grafičkoj industriji.
Prosistem Graf svoje početke bilježi u 2011. godini. Sam početak vezan je uz dogovor s vlasnikom Prosistem Printa koji je otišao u mirovinu, da mi zaposleni putem nove tvrtke nastavimo s radom. Kolega Boštjan Hočevar i ja smo to i učinili otvorivši tvrtku Prosistem Graf i počeli s radom. Jedna od obaveza bila je preuzimanje zaposlenih iz Prosistem Printa, te smo tako preuzeli tri djelatnika, a danas imamo ukupno šest stalno zaposlenih. Uz njih, imamo angažirane servisere u Ljubljani i Beogradu. Trenutačna radna snaga zadovoljava naše potrebe, s time da uvijek razmišljamo kako najbolje brinuti o kupcima, posebno ako uočimo da na tržištu nemamo dovoljno dobre kontakte ili usluge. S obzirom da smo smatrali da bismo trebali još unaprijediti svoje servisne usluge, zaposlili smo dodatne stručnjake tako da se danas možemo pohvaliti kratkim odzivnim vremenom, profesionalnošću i pristupačnošću pri pružanju usluga servisa. Naša je prednost u tome što dobavljamo i ugrađujemo originalne rezervne dijelove pojedinih proizvođača, a dio rezervnih dijelova imamo uvijek na zalihi. Servisere obučavamo kod naših principala, i moram naglasiti da su kod nas gotovo svi zaposleni s visokom stručnom spremom, odnosno svi koji rade u servisu su inženjeri strojarstva. Kada definiramo suradnju za prodaju određenih strojeva, uvijek šaljemo našeg servisera na školovanje u samu tvornicu na osnovnu obuku.

Što nudite tržištu?
Zastupamo proizvođače koji su stručnjaci na svom području. Svojim kupcima jamčimo cjelovita rješenja strojeva za tisak, savijanje, rezanje, šivanje, plastifikaciju i doradu. Osim što prodajemo novu opremu, nudimo i posredovanje kod kupnje i prodaje polovnih strojeva i opreme. Od tvrtki čije strojeve distribuiramo ističemo japanskog proizvođača tiskarskih strojeva Komori, koji se bavi proizvodnjom sustava za tisak, njemačke tvrtke koja proizvodi strojeve i sustave za savijanje MBO i Herzog & Heyman, zatim njemačkog proizvođača rezaćih strojeva i prateće opreme Baumann i Wohlenberg, njemačkog proizvođača doradne opreme za rotacije i doradu Gämmerler te talijanske proizvođače kao što su vrhunski proizvođač šivaćih strojeva i šivaćih sustava Mecanotehnicca, proizvođača posebnih doradnih strojeva za savijanje i lijepljenje Petratto i proizvođača strojeva za plastifikaciju i UV lakiranje Ecosystem. Jako smo ponosni i na zastupanje njemačkog proizvođača Kolbus, koji proizvodi strojeve i opremu za meki i tvrdi uvez te rješenja za doradu. Kolbus smo pridružili našim partnerima ove godine, no kako smo već otprije znali za njih, bila je dogovorena i predaja poslova, nije bilo velikih nepoznanica, tako da suradnja danas teče bez problema. Većinu smo inozemnih partnera “naslijedili” kada smo prelazili iz stare tvrtke, dakle s njima je već postojala suradnja.

Koncentrirajmo se na asortiman japanskog proizvođača Komorija, čije strojeve zastupate.
Komori je stručnjak na području tiska, koji se razvija u četiri grane - to su strojevi za tisak iz arka, visokokvalitetne akcidentne rotacije, strojevi i sustavi za tisak vrijednosnih papira i strojevi za vrhunsku kvalitetu ambalaže iz role u suradnji s tvrtkom Chamone. Komori trenutno puno ulaže i u razvoj digitalnog tiska. Dijelom je u digitalnom tisku u partnerstvu s Konicom Minoltom, a Komori je izabran od strane Lande i za mašinsku izgradnju njihovih strojeva tako da se tu pojavljuju razne mogućnosti, no svi će detalji biti razjašnjeni na sajmu Drupa 2016 od koje se puno očekuje. Komori i sam razvija svoja rješenja u tom segmentu, i to vrhunskom kvalitetom i preciznošću. Upravo s namjerom da osiguramo visokokvalitetne strojeve za tisak, ponudili smo svojim kupcima proizvode tog specijaliziranog japanskog proizvođača. Komori, moram naglasiti, pri razvoju i proizvodnji strojeva za tisak primjenjuje najnapredniju tehnologiju koja jamči visoku razinu kvalitete i pouzdanosti. Od Komorijeva asortimana, Prosistem Graf nudi strojeve za tisak na arke, rotacije za akcidentni tisak, sustave za tisak vrijednosnih papira i sustave za tisak visokokvalitetne ambalaže iz role. Riječ je o izuzetno pouzdanim strojevima. Osim toga, Komori je proizvođač koji izuzetnu brigu vodi o zaštiti okoliša. Tako je usred financijske krize izgradio tvornicu koja ima nultu emisiju otpadnih elemenata u okoliš. Pritom ulaže izuzetni napor u smanjenje otpadnog materijala kod procesa proizvodnje strojeva, kao i u samom procesu korištenja tih strojeva, dakle u samom procesu tiska, potrošnji električne energije...
Komori je izutetno posvećen očuvanju okoliša te je za svoje tiskarske strojeve serije Lithrone primio prestižni certifikat njemačkog tijela za certificiranje BG-PRUFZERT koji potvrđuje da se radi sa sigurnim proizvodima. Svi Komori strojevi posjeduju i oznake CE i GS.
Komori se zalaže za smanjenje emisija na sljedećim područjima zagađivanja: uporaba otopina, dodatci za sustav vlaženja, tiskarska boja i/ili tiskarski lakovi, tiskarski prah, buka te ozon kod UV tiska.
Da doista mari za okoliš, pokazuje i činjenica da je Komori prilikom otvorenja nove tvornice u Japanu u Tsukubi 2005. uložio puno truda da ona bude energetski učinkovita, prijateljska prema okolišu, a osim solarne energije, koristi i energiju iz vjetroelektrana.
Prije otvorenja tog novog proizvodnog pogona posađeno je na tisuće stabala u okolici, a tvornica pokriva područje od 185.000 četvornih metara.
Od ostaloga valja spomenuti učinkovite plinske klimatske naprave, sustav za recikliranje ulja i stroj za reciklažu drva koji reciklira 100 % drvene otpadne građe. Komori svoje obaveze za očuvanje okoliša ispunjava i sa svim strojevima koje proizvede pa je tako već poznato da Komori strojevi mogu tiskati bez alkohola, a svojom tehnologijom i automatizacijom smanjuju otpad materijala na minimum.

Možete li nam pobliže pojasniti u čemu se očituje inovativnost tehnologije H-UV stroja koji nudite?
Poseban napredak Komori je napravio novom tehnologijom u kojoj su objedinjena tri glavna elementa - sušenje H-UV, sustav KHS AI i Offset on Demand. H-UV sušenje predstavlja revolucionarni, inovativni sustav sušenja, a razvijen je u suradnji s Komorijem, proizvođačem boja i proizvođačem žarulja za sušenje. Glavne prednosti sušenja H-UV su: brza daljnja obrada tiskovina, također i onih najosjetljivijih, smanjenje potrebe po međufaznomne prostoru te povećana kvaliteta tiska jer nema potrebe za pudranjem. Ekonomske prednosti H-UV očituju se manjoj potrošnji električne energije i niskim troškovima sušenja, a i početna investicija je manja. H-UV ima velike prednosti i u zaštiti okoliša jer se kod sušenja ne stvara ozon (O3), ne koristi se puder te je mala potrošnja električne energije kod sušenja. Pored toga, i potreba za prostorom za H-UV sustav je mala.
Komori KHS-AI je ugrađen sustav upravljanja koji predstavlja razvojnu potporu većoj produktivnosti i kvaliteti tiskanja. Offset on Demand obuhvaća tri osnovna principa, a to su H-UV sušenje, KHS AI i postizanje kvalitetnog otiska unutar 20 araka.

Vratimo se ponovno na Vašu tvrtku, koliko ste zastupljeni u regiji?
Jedna smo od većih tvrtki u regiji koja u svojem prodajnom programu ima zastupljene praktički sve faze procesa, od tiska do dorade. Vezani smo uz više proizvođača i stoga možemo našim klijentima ponuditi najbolje rješenje. U stanju smo ponuditi individualnu uslugu, a svi naši zaposlenici imaju dugogodišnje iskustvo i iz grafičke proizvodnje i iz prodaje, tako da tu vrstu proizvodnje jako dobro poznajemo i možemo kupcima dati dobar savjet o njima optimalnom rješenju.

U kojim ste državama regije prisutni i planirate li širenje?
Prisutni smo u svim državama regije, ponajviše u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. U Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji također imamo cijenjene partnere, no možda smo zastupljeni u malo manjem opsegu, naprosto zato što je i kupovna moć malo slabija pa je teže plasirati novu opremu.

A u odnosu na konkurenciju?
Teško je uspoređivati se s konkurencijom jer mi nudimo sveobuhvatnu uslugu, a dio konkurencije je specijaliziran za određene proizvode i ne nudi sve što i mi, ili su vezani uz samo jednog dobavljača. Mislim, ipak, da imamo znatan tržišni udio, posebno kada je riječ o novim strojevima i time smo zadovoljni. Ne mogu reći da je to naš domet i da ćemo stati na tome jer uvijek treba težiti razvijanju na bolje, pa se nadam da ćemo na taj način raditi i ubuduće. Jednako tako, smatram da je glavna kriza iza nas, no problem je vezan ne samo uz regiju, nego i uz cijelu EU. Sve naše tiskare koje su na tržištu traže posao i u Europi, a javlja se konkurencija iz država Varšavskog pakta, dakle Poljske, Češke, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, ali tamo su subvencije EU bile puno više kada se ulagalo u opremu. Našim tiskarama predstavlja poteškoće i utječe na konkurentnost kada se susreću s tiskarama koje koriste EU subvencije za nabavu opreme. Mislim da ni jedna zemlja u regiji generalno nije dobro zaštitila svoju grafičku industriju.



Na dobrom smo putu

S obzirom da ste startali s tvrtkom 2011. kada je u Hrvatskoj gospodarska kriza bila na vrhuncu, možete li nam reći kako je tada bilo u Sloveniji i kako je to preuzeti tvrtku u takvo vrijeme i nastaviti kvalitetno i s dobrim rezultatom poslovati?

Na početku je sve bilo jako teško, no zahvaljujući razumijevanju i suradnji s našim partnerima prebrodili smo tešku godinu ili dvije i stanje se stabiliziralo jer smo tvrtku od početka postavili na zdravim temeljima. Jako smo zahvalni svim našim kupcima koji su stajali i još stoje uz nas. Vidjeli smo da u potpunosti ovisimo o kupcima i jako ih poštujemo jer smo zajedno prebrodili teške trenutke, kada su i oni sami bili u problemima. Morali smo osmisliti varijantu da imamo win-win kombinaciju, ne bi bilo u redu da samo jedna strana prosperira. Mislim da smo sada na dobrom putu.

Isto kao u Hrvatskoj, i u Sloveniji je kriza jako pogodila grafičku industriju. Dosta velikih tiskara je zatvorilo vrata, a ni manje privatne tiskare nisu ostale imune na krizu. U tom segmentu znatno se osjetilo pad broja tiskara.




Tko su vaši klijenti?
Naši klijenti su veće i srednje tiskare. Na početku djelovanja tvrtke uveli smo slogan koji i dalje njegujemo, a to je da stojimo iza svakog našeg stroja koji prodajemo, bez obzira je li on nov ili polovan. Kod polovnih strojeva vlada velika konkurencija, no ne mogu svi ponuditi jamstva kao mi, kao niti takve specifikacije stroja. Polovne strojeve uglavnom prodajemo samo od principala kojima vjerujemo i s kojima imamo kontinuiranu suradnju te možemo riješiti problem ako eventualno do njega dođe.

Koji je Vaš stav o današnjoj poziciji konvencionalnih tehnika tiska i trenda razvoja grafičke industrije?
Ako gledamo konvencionalni tisak, ponajviše ofset, mislim da će on još dugo biti prisutan na tržištu, a ono što je sada bitno kod ofsetnog tiska odnosno strojeva jest razvoj u pravcu skraćivanja vremena pripreme stroja. Osim što će ambalaža ostati u tom segmentu i povećavati svoj opseg, ni tisak knjiga neće izostati jer i one imaju svoje dobne skupine koje preferiraju upravo taj format. Smatram da na našem prostoru ima još puno mjesta u smislu rasta promocijskog materijala i pristupa. Ne postoji recimo, elektronska knjiga za školarce, a starosna skupina iznad 65 godina također znatno više preferira klasičnu tiskanu knjigu nego elektronsku. Što se tiče publike srednjih godina, tu su podijeljene preferencije, pa je prisutna i jedna i druga. No ne strahujem, na našem području imamo još dosta mjesta za ponudu tiskanih materijala i mnoštvo mogućnosti za razvijanje ofseta, a i digitalnog tiska, koji će jedan drugog dopunjavati.
Iako smo mi kao tvrtka više prisutni u konvencionalnom tisku, ako gledamo općenito, ono što se podrazumijeva pod digitalnom tiskarom u Europi i ono što se pod time podrazumijeva u regiji – nije isto. U Sloveniji, primjerice, svatko misli da ima digitalnu tiskaru već ako ima malo bolji printer, a to uopće nije tako u Europi.

Kakvo je Vaše mišljenje o stanju grafičke industrije na tržištu regije?
Opstale su one zdravije tvrtke koje imaju potencijal za rast i mogu jamčiti opstanak na tržištu u budućnosti. U prošlosti je bilo puno tiskara koje su imale vlasnike koji nisu bili tradicionalni grafičari, nego su u grafičkoj djelatnosti tražili dodatnu zaradu ili su radili na nekim poslovima u tiskarama, no nisu puno ulagali u same tiskare, a neki se nisu niti snašli u svemu tome. Iz tog je razloga dosta tiskara propalo, ali su do samog kraja, nažalost, gradili nelojalnu konkurenciju na tržištu. Ipak mislim da se sada ta situacija iskristalizirala i opstali su oni koji doista vrijede i ne vidim nekih većih problema ako tržište bude na istoj razini kao i do sada. Štoviše, smatram da će se još i oporavljati. Nikako nisam pesimističan, mislim da neće doći do nekog velikog buma, ali bit će vidljiv konstantan rast na zdravim temeljima.

Zlatni ste sponzor PRINT.Festa. Koji je glavni razlog vašeg sudjelovanja na tom događanju?
Ako govorim iz perspektive Prosistem Grafa, riječ je o prvom Tectusovom stručnom skupu na kojem ćemo sudjelovati, no s Tectusom smo surađivali i ranije i uvijek smo bili zadovoljni. Smatramo da Komori zaista ima što za reći na Danima s Gospodinom Printom s obzirom na novu tehnologiju kojom raspolaže i koja je ušla na hrvatsko tržište. To je jedan od glavnih razloga zašto želimo podijeliti tu priču sa svima.

Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić
 

Institut Infoblic

Elektroničko izdanje

Više...

 

PARTNERI: